Ukrajina prvi put priznala da je napala ruske baze na Krimu
Glavni komandant ukrajinske vojske prvi put je priznao da su ukrajinske snage u augustu izvele raketne napade na ruske baze na Krimu i zaprijetio da će to nastaviti činiti.
- Ukrajinski napad na Balakliju, Kijev tvrdi da ima uspjeha
- Rusija: Nema detalja prijedloga o demilitarizaciji Zaporožja
- Ukrajinski napad na Balakliju, Kijev tvrdi da ima uspjeha
- Rusija: Nema detalja prijedloga o demilitarizaciji Zaporožja
- Zelenski: Podrška IAEA ako podrazumijeva demilitarizaciju
- Grosi: Ne mogu da utvrdim ko je granatirao Zaporožje
Više najnovijih vijesti u nastavku:
Putin: Rosatom da preduzme mjere za sigurnost Zaporožja
Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je naredio državnoj nuklearnoj korporaciji Rosatomu da preduzme dodatne mjere kako bi osigurao sigurnost u Zaporoškoj nuklearnoj elektrani (ZNPP).
“Zamolio sam jučer direktora Rosatoma (Alekseja) Lihačova da iznese dodatne prijedloge kako bi se osigurala sigurnost (u ZNPP), jer tamo glavna prijetnja nije reaktor, već skladište potrošenog goriva”, rekao je predsjednik Rusije na Istočnom ekonomskom forumu, prenio je TAS S.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je rezultate svoje misije u nuklearnim objektima Ukrajine.
U izvještaju se poziva na uspostavljanje sigurne zone u Zaporožju kako bi se spriječila pojava nesreće uslijed međusobnih neprijateljstava.
Nastavljeno granatiranje u blizini nuklearke uprkos upozorenju IAEA
Granatiranje u blizini nuklearne elektrane Zaporožje nastavljeno je dan nakon što je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) pozvala na uspostavu sigurne zone kako bi se spriječila katastrofa.
Ruske snage su ispalile rakete i tešku artiljerijsku vatru na grad Nikopol, na suprotnoj strani rijeke Dnjepar, rekao je reginonalni guverner Valentin Rezničenko.
Nedavno su zvaničnici podijelili tablete joda stanovnicima da im pomognu u slučaju radijacije.
Zamjenica ukrajinskog predsjednika Irina Vereščuk pozvala je stanovnike da napuste to područje i potraže pomoć u dijelovima zemlje pod kontrolom ukrajinskih snaga.
Scholz obećao Zelenskom nastavak njemačke pomoći
Njemački kancelar Olaf Scholz obećao je predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom kontinuiranu podršku, saopštio je glasnogovornik njemačke vlade.
Dvojica lidera su razgovarala telefonom o daljim načinima kako da se pomogne zemlji razorenoj ratom, a u to ulaze mjere pomoći prilikom obnove Ukrajine, prenio je Reuters.
Scholz je naglasio da su u toku pripreme za međunarodnu konferenciju o pomoći Ukrajini, koja će biti održana u Berlinu 25. oktobra.
Zelenski i Scholz su se, također, složili da je zaštita nuklearne elektrane Zaporožje od velikog značaja i podržali su preporuke iz izvještaja Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koja je pozvala da se napravi zona zaštite oko nuklearke.
Ukrajina prizanla da je izvela niz napada na baze na Krimu
Načenlnik ukrajinskog Generalštaba Valerij Zalužnji priznao je danas da je ukrajinska vojska izvela niz napada na ruske zračne baze na Krimu, javlja Reuters.
Načelnik Generalštaba je u autorskom članku koji je napisao sa zastupnikom Mihailom Zabrodskim za ukrajinsku agenciju Ukrinform objasnio da su napadi izvršeni projektilima.
Ukrajina je dosad samo nagovještavala da je izvodila napade na Krim, a jedan visoki ukrajinski zvaničnik je anonimno rekao Reutersu da su eksplozije u zračnoj bazi na Krimu bile djelo ukrajinskih sabotera.
Zalužnji je naveo da je uspjeh Oružanih snaga Ukrajine to što su neprijateljstva prebačena na Krim.
“Govorimo o nizu uspješnih raketnih napada na neprijateljske baze na Krimu, prije svega, na vojnu pistu Saki”, navodi se u izvještaju i dodaje da se napad dogodio 9. augusta, a da su ruski avioni nakon toga bili “van stroja”.
EU će Ukrajini poslati tranšu od pet milijardi eura iz paketa finansijske pomoći
Evropska unija (EU) priprema se da Ukrajini pošalje dio od pet milijardi eura iz makrofinansijskog paketa pomoći.
Iz Komisije EU-a navedeno je da je pripremljen prijedlog za drugi dio ranije najavljenog paketa makrofinansijskih kredita od devet milijardi eura za Ukrajinu, koja je u ratu sa Rusijom.
Podsjećajući da je početkom augusta iz paketa isplaćeno milijardu eura, navedeno je da će dio od pet milijardi eura uskoro biti poslan Ukrajini.
Preostale tri milijarde eura bit će obezbijeđene Ukrajini što je prije moguće.
EU je 18. maja objavila paket makrofinansijske pomoći od devet milijardi eura za pomoć Ukrajini, a taj paket je odobren na Samitu lidera EU održanom od 23. do 24. juna.
Moskva zabranila ulaz u Rusiju vojnim liderima EU
Rusija je danas saopštila da je uvela sankcije određenom broju građana Evropske unije kao odgovor na neprijateljsku antirusku politiku Zapada.
Ministarstvo odbrane Rusije je navelo da zabranjuje ulazak velikom broju evropskih vojnih lidera, visokih bezbjednosnih oficira, kao i predstavnicima kompanija za prodaju oružja, prenio je Reuters.
TAS S dodaje da su među sankcionisanima i zaposleni u kompanijama koje su umiješane u dostavljanje oružja Ukrajini.
Ministarstvo nije navelo imena ljudi kojima je zabranjen ulazak u Rusiju.
Moskva je ranije uvela sankcije određenom broju zapadnoevropskih političara.
Ukrajina razmatra gašenje nuklearne elektrane u Zaporožju
Ukrajina razmatra gašenje nuklearne elektrane u Zaporožju, koja je pod kontrolom ruske vojske, prenosi Reuters.
Ukrajinski ekspert za nuklearnu bezbjednost Oleg Korikov je u video obraćanju rekao da se gašenje nuklearne elektrane razmatra iz bezbjednosnih razloga.
On je dodao i da su zabrinuti za rezerve dizela koje se koriste za pomoćne generatore u toj nuklearki.
Tri baltičke zemlje uvode zabranu ulaska Rusima
Letonija, Litvanija i Estonija postigle su načelni dogovor da ograniče kretanje ruskih državljana preko svojih granica sa Rusijom i Bjelorusijom, rekao je ministar spoljnih poslova Estonije Edgars Rinkevičs, a prenosi Reuters.
Tri baltičke zemlje očekuju da će zabranu ulaska uvesti do sredine septembra.
„U posljednjih nekoliko nedjelja i mjeseci drastično je povećan prekogranični prelazak ruskih državljana koji imaju šengenske vize. Ovo postaje pitanje javne bezbjednosti, ali je i pitanje moralne i političke prirode“, rekao je Rinkevičs na konferenciji za novinare u Litvaniji.
Od ograničenja će biti izuzeti vozači teretnih vozila, diplomate i oni koji prelaze granicu iz humanitarnih i porodičnih razloga, navodi britanska agencija.
Papa Franjo pozvao na prekid “svjetskog rata”
Papa Franjo pozvao je danas tokom redovnog obraćanja u Rimu na prekid aktuelnog, kako ga je nazvao, svjetskog rata, i pozvao sve strane da se angažuju u postizanju mira.
Papa je na trgu Svetog Petra uputio molitvu za mučenički narod u Ukrajini, prenosi Reuters.
Od početka napada Rusije na Ukrajinu, papa je nekoliko puta osudio taj sukob, ali nije upućivao otvorene kritike na račun ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Papa je u junu direktno optužio Rusiju za ekspanzionizam i imperijalizam, a mjesec dana kasnije u ekskluzivnom intervjuu za Reuters izjavio je da želi da posjeti Rusiju i Ukrajinu radi promocije mira.
Podrška Ukrajini: Britanska premijerka Truss razgovarala sa Zelenskim
Nova britanska premijerka Liz Truss prvi telefonski razgovor sa svjetskim liderima, nakon stupanja na funkciju, obavila je s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ponovila podršku svoje zemlje Ukrajini.
Iz ureda premijerke navedeno je da je Truss telefonom razgovarala sa Zelenskim kako bi ponovila nepokolebljivu podršku Velike Britanije slobodi i demokratiji Ukrajine.
“U svom prvom telefonskom razgovoru, Truss je ponovila ukrajinskom lideru da ima njegovu punu podršku i da Ukrajina dugoročno može računati na pomoć Britanije”, navedeno je u saopćenju.
Zelenski je zahvalio Truss na lojalnoj podršci i čestitao joj na novoj funkciji.
“Truss je podvukla važnost Velike Britanije i naših saveznika da nastave graditi energetsku nezavisnost. Truss je pohvalila borbu Ukrajinaca za suverenitet i samoopredjeljenje i izjavila da je ključno da Ukrajina uspije”, navedeno je u saopćenju.
Zelenski je na društvenoj mreži Twitter naveo da je on prvi strani lider koji je razgovarao telefonom sa novom britanskom premijerkom i pozvao je u Ukrajinu.
Putin: Ukrajinsko žito završilo u EU, ne kod siromašnih
Gotovo cjelokupna količina žita koja je izvezena iz Ukrajine završila je u zemljama EU, a ne u zemljama u razvoju ili siromašnim državama, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na Istočnom ekonomskom forumu koji se održava u Vladivostoku.
On je napomenuo da je Rusija, zajedno sa Turskom, učinila sve da ukrajinsko žito bude izvezeno, prenosi Sputnjik.
„Rezultat: Ako izuzmemo Tursku kao zemlju posrednika, onda se sve, skoro sve žito koje se izvozi iz Ukrajine, šalje ne u zemlje u razvoju i najsiromašnije zemlje, već u zemlje EU. U okviru Svjetskog programa za hranu UN, koji i predviđa pružanje pomoći onima državama kojima je to najpotrebnije, bila su natovarena samo dva broda. Ističem, dva od 87. U njima je bilo izvezeno 60.000 tona hrane od dva miliona tona. Samo tri posto je bilo poslato u zemlje u razvoju“, rekao je Putin.
“Možda bi trebalo ograničiti izvoz pšenice iz Ukrajine. O tome ću se posavjetovati sa Recepom Tayyipom Erdoganom”, dodao je on.
Kako je istakao, najsiromašnije zemlje gube pristup osnovnim namirnicama jer ih razvijene zemlje kupuju, njihova kupovina u velikim količinama izaziva rast cijena, rekao je ruski predsjednik
Po njegovim riječima, 345 miliona ljudi već pati od nedostatka hrane, što je 2,5 puta više u poređenju sa 2019. godinom.
Ukrajinski napad na Balakliju, Kijev tvrdi da ima uspjeha
Ukrajinske snage napale su grad Balakliju u oblasti Harkova, koji je drži Rusija, saopštio je zvaničnik samoproglašene DNR Danil Bezsonov, dok Kijev nije iznosio preciznije informacije u vezi sa kontraofanzivom, prenosi Reuters.
Guverner Luganske oblasti Serhij Gajdaj saopštio je ukrajinskoj televiziji, ne navodeći lokacije, da je „kontranapad u toku” i snage Kijeva “imaju izvjesnog uspjeha” , ali nije dao više informacija.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika ranije je na Twitteru objavio da će od predsjednika Volodimira Zelenskog stići “sjajne vesti” o operaciji u sjeveroistočnom regionu Harkova, prenosi Reuters.
U svom večernjem obraćanju, međutim, Zelenski je samo kratko pomenuo operacije u Harkovskom regionu, ali je saopštio da je pet ruskih krstarećih raketa oboreno u utorak, većina njih na jugu, navodi britanska agencija.
Zvaničnik proruske samoproglašene Donjecke Narodne Republike Danil Bezsonov u utorak je dao detaljniji prikaz borbi u Balakliji, gradu sa 27.000 stanovnika koji se nalazi između Harkova i Izjuma koji je pod ruskom kontrolom.
„Danas su ukrajinske oružane snage, nakon produžene artiljerijske pripreme… počele napad na Balakliju…“, saopštio je Bezsonov na Telegramu, dodajući da će ruske snage u Izjumu, ukoliko se izgubi grad, postati ranjive na svom severozapadnom krilu.
On je još rekao da je u ovom trenutku, Balaklija “u operativnom okruženju i u dometu dejstva ukrajinske artiljerije”, kao i da su “svi prilazi odsječeni vatrom”.
Rusija: Nema detalja prijedloga o demilitarizaciji Zaporožja
Rusija još čeka na konkretne detalje inicijative za uspostavljanje demilitarizovane zone oko nuklearne elektrane Zaporožje, saopštio je novinarima stalni predstavnik Rusije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja.
Komentarišući mogućnost demilitarizovane zone oko nuklearne elektrane, koju je ranije u utorak predložio generalni direktor IAEA Rafael Grossi, Nebenzja je rekao da je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres iznio tu inicijativu „prije nekoliko mjeseci“, prenosi TAS S.
„Dakle, prvo pitanje koje sam tada postavio, bilo je: Želim da znam detalje. Isto je i sada. Ne znam šta generalni direktor Grossi misli pod tim ili u kojoj mjeri bi to poboljšalo bezbjednost“, rekao je ruski diplomata novinarima.
On je još saopštio da „u trenutnim okolnostima, demilitarizacija neće biti mjera za zaštitu postrojenja“.
„Jedini razuman način da se osigura da elektrana bude zaštićena od nuklearnih nesreća je da se zaustavi ukrajinsko granatiranje postrojenja”, saopštio je Nebenzja.
Zelenski: Podrska IAEA ako podrazumijeva demilitarizaciju
Ukrajinske vlasti podržaće poziv Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) da se stvori bezbjednosna zona oko nuklearne elektrane Zaporožje, ukoliko ta inicijativa podrazumijeva demilitarizaciju postrojenja, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
“Ako je suština tog prijedloga demilitarizacija teritorije postrojenja, možemo da podržimo tu demilitarizovanu zonu bezbjednosti”, rekao je Zelenski, a prenosi TAS S.
Grossi: Ne mogu da utvrdim ko je granatirao Zaporožje
Direktor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) Rafael Grossi izjavio je da nije u stanju da utvrdi ko je granatirao Zaporošku nuklearnu elektranu.
“Ne mogu to da utvrdim. Nemamo sredstava za to. Kao što znate, morali biste da nadgledate vojnu operaciju u regionu…što ne samo da je van mandata IAEA, već bi zahtjevalo i ogroman potencijal“, rekao je Grossi za CNN.
On je ocijenio da je situacija u postrojenju i dalje veoma zabrinjava i upozorio da se “igramo vatrom”.
Grossi je nakon toga na ssednici Vijeća sigurnosti UN-a rekao da je Zaporoška nuklearna elektrana oštećena u napadima, prenosi Sputnjik.
On je istakao da je jedna od bezbjednosnih osnova svake nuklearne elektrane “nenarušavanje njenog fizičkog integriteta“.
“Nažalost ovo se dešavalo i dešava se. Fizički napadi, uslijed kojih je, namjerno ili nenamjerno, ova stanica podvrgnuta udarima, što smo ja i moji stručnjaci mogli lično da vidimo i ocijenimo, jednostavno su neprihvatljivi“, rekao je Grossi.
Grossi je dodao da IAEA preporučuje da se sva vojna tehnika i oprema povuku sa teritorije Zaporoške nuklearne elektrane.
“Primećujemo da radnici stanice rade u izuzetno teškim uslovima u blizini vojne tehnike i opreme. S tim u vezi, naša preporuka je da se vojna tehnika i oprema koja se tamo nalazi povuku kako ne bi ometala normalan rad sistema za nuklearnu bezbjednost”, ocijenio je Grossi.
Grossi je dodao da IAEA preporučuje da se obnovi sistem za spoljno energetsko napajanje nuklearke, a zatim obezbjedi njen bezbjedan rad.
“Nuklearna elektrana bez spoljnog napajanja može da izgubi kritičnu funkcionalnost, uključujući rashladne reaktore i istrošeno gorivo. Bez toga možemo da se suočimo sa veoma ozbiljnom havarijom. Stoga IAEA preporučuje da spoljni sistem energetskog napajanja bude obnovljen i dostupan u svakom trenutku”, zaključio je Grossi.