Magazinović: A zašto Srbi i Bošnjaci ne bi bili konstitutivni u Hrvatskoj?
Zastupnik Socijaldemokratske partije BiH, Saša Magazinović na prvoj će narednoj sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH kolegama predstaviti prijedlog Rezolucije o osudi uplitanja Republike Hrvatske u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine.
Taj je dokument reakcija na nedavno usvojenu Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, koju je donio Hrvatski sabor.
U tekstu Rezolucije, koju je novinarima dostavio Magazinović, pozivaju se “odgovorne institucije, tijela, organi, politički subjekti i pojedinci u Republici Hrvatskoj na obustavu i napuštanje svih oblika djelovanja koji predstavljaju uplitanje Republike Hrvatske u unutardržavna pitanja Bosne i Hercegovine, naročito pitanja njene unutrašnje administrativno-teritorijalne organizacije i izbornog zakonodavstva”.
“Opravdavanje samovoljnog, jednostranog uplitanja Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine odredbama Ustava Republike Hrvatske u suprotnosti je s međunarodnom pravnom tečevinom i odredbama Povelje Ujedinjenih naroda”, navodi se.
Ne pozivati se na fiktivni ‘duh’ Daytona
Republika Hrvatska je pozvana da “prestane s aktivnostima osporavanja prava građana Bosne i Hercegovine na ravnopravnu mogućnost biranja i kandidiranja za sve funkcije u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, nezavisno od njihove etničke, vjerske ili druge pripadnosti, što je princip čija je primjena Bosni i Hercegovini naložena presudama Evropskog suda za ljudska prava” u predmetima Sejdić i Finci, Zornić, Pilav, Šlaku.
“U vezi s tim, Predstavnički dom poziva Republiku Hrvatsku da radi na razvijanju svijesti o činjenici da je ‘sistem glasanja koji uključuje odredbe koje se odnose na etničke ili nacionalne grupe neprihvatljiv i u suprotnosti sa osnivačkim principa Evropske unije’, što je službeni stav Evropskog parlamenta”, piše u Rezoluciji.
Hrvatska je pozvana i da, “umjesto pozivanja na fiktivni ‘duh’ Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poštuje i dosljedno primjenjuje njegove konkretne odredbe”, ali i da se sukladno tom aktu “suzdržavale od prekomjernog naoružavanja i svih drugih aktivnosti koje mogu dovesti do regionalne ‘utrke u naoružanju’, kojom se ugrožava uspostava međusobnog povjerenja i stabilizacija ukupnih odnosa u regiji”.
I drugi, konkretni problemi građana
Službeni Zagreb je pozvan i da, “imajući u vidu istupe zvaničnika Republike Hrvatske kojima se insistira na modelu konstitutivnosti kao jedinom koji osigurava prava kolektiviteta i izbor legitimnih predstavnika, razmotri uvođenje koncepta konstitutivnosti Srba i Bošnjaka kroz Ustav Republike Hrvatske, s obzirom na to da pripadnici ova dva naroda broje preko 215.000 stanovnika Republike Hrvatske, da popratno u Saboru Republike Hrvatske omogući zaštitu njihovih kolektivnih prava kroz institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kao i uvođenje višečlanog Predsjedništva umjesto institucije predsjednika Republike Hrvatske, u koje bi bili birani i legitimni predstavnici Srba i Bošnjaka Republike Hrvatske”.
“Ovu preporuku smatramo utemeljenom u smislu zaštite egzistencijalnih prava ove populacije, imajući u vidu njenu ugroženost koja se ogleda u činjenici da su Srbi i Bošnjaci 1991. godine činili preko 13 posto ukupnog stanovništva Republike Hrvatske, a danas je taj procenat sveden na tek nešto više od pet posto”, konkretizirano je u prijedlogu.
Ukazano je i na neke konkretne probleme koji u posljednje vrijeme opterećuju odnose dviju država, kao što su zaštita i povrat imovine iz Bosne i Hercegovine koja se nalazi u Republici Hrvatskoj, rješavanje problema korištenja akumulacije Buškog jezera, odustajanje od izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na granici s Bosnom i Hercegovinom, nepuna dva kilometra udaljenog od užeg središta općine Novi Grad”.
Oduzeti odlikovanja osuđenima za ratne zločine
Isto tako, osuđena je i “relativizacija stradanja građana i naroda u 20. stoljeću u Republici Hrvatskoj, uključujući intenziviranu relativizaciju i osporavanje dokazanih ustaških zločina u logoru Jasenovac u Drugom svjetskom ratu, koja se odvija i putem javnog medijskog servisa Republike Hrvatske, kao i rasprostranjeno institucionalno i medijsko negiranje i osporavanje novovremenih zločina počinjenih u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, koji je kao takav prepoznao i osudio Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije u Haagu”.
Hrvatska je pozvana da, “umjesto osporavanja pravosnažne presude Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije u Haagu, prihvati svoju odgovornost utvrđenu u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, te da izvrši naknadu štete preživjelim žrtvama udruženog zločinačkog poduhvata, čime će otvoriti put za razvijanje trajnih prijateljskih odnosa između dvije države, te aktivno doprinijeti i održanju međunarodnog mira i sigurnosti”.
Istovremeno, upućen je i apel predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović da “oduzme vojna priznanja osuđenicima za ratni zločin koja predstavljaju sramotu za Republiku Hrvatsku i teret za proces pomirenja”.
Osude hrvatske Deklaracije
Magazinović predlaže da se Rezolucija, nakon usvajanja u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, dostavi Predsjedništvu Bosne i Hercegovine te “na pažnju i očitovanje” Hrvatskom saboru, predsjednici Republike Hrvatske, Europskom parlamentu, Europskoj komisiji, Vijeću Europe, visokom predstavniku međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Vijeću za provedbu mira i šefu Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini.
Hrvatski sabor je nedavno usvojio Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH kojom se, među ostalim, poziva na izmjene bosanskohercegovačkog Ustava i Izbornog zakona u cilju, kako se navodi, ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji.
Deklaracija je izazvala brojne kontroverze zbog optužbi iz redova opozicije kako se radi o direktnom miješanju u unutarnja pitanja susjedne države, ali i velikog dijela javnosti u Bosni i Hercegovini.
Izvor: Al Jazeera i agencije